subota, 29. ožujka 2008.

last greeting.. memory forever


Nina, where are you now? you left us Nina, you left us too soon. Today is day after day and day who have gone after you've gone. Where are you now Nina when we grow up, when we understand why it's so hard, when we learnd how to fight for it. … Nina we're so sorry…
Can you remember our wishes, can you remember days when we were planing.. so many things we didn't taste and we won't… we won't because you've gone and you won't come back… Nina we're so so sorry…
It's not a curse.. damn the curse it's only stupid curiosity.. why we did it.. why?.. we shoudn't have.. damn… Nina we're sory.. it so hard to live with… the sea of tears won't come back you.. you won't come back .. Nina you have gone forever

ponedjeljak, 17. ožujka 2008.

da...ili ipak ne..


jučer je post bio možda depresivan, al jbg, takav je život..hmm... Miha zna birati riječi, hvala ti.. hehe

ne znam kak to odjednom, ali iskreno boli me briga za to kak će sve završiti, nakon svega toga.. napornog., zapravo shvatiš kaj ti u životu treba i kako ćeš prije bolje doći ako ne razmišljaš previše o tome.. previše gledamo na taj svijet materijalno i savršeno.. savršenstvo ne postoji, ali mi to tako gledamo.. živimo u zabludi!

isto je sa željama.. želimo brdo toga, a možda to brdo zapravo stoji pored nas i u njemu je to sve zajedno.. ono dovoljno koje će nas činiti sretnima.. za sreću nije potrebno sve, samo sitnica..a tu sitnicu mnogi ne vide..ne cjene..jbg, sami smo si krivi za sve

čovjek se razočara u životu bezbroj puta, ali se poslije svakog pada ne zna dići, čovjek nije sam za sebe stvoren i zato mu treba pomoć.. ali neće je dobiti ako je ne primi.

život često postane sivi, ali ga zato ne treba bojiti crno, nacrtaj smile i shvati.. nisi sam.. nisi jedini

nedjelja, 16. ožujka 2008.

be happy every day



be happy every day dada.. sigurno.. događa se opet ono isto.. ali naravno sve ispočetka.. nije život ništa drugo nego ista priča.. lol i ne lol... definitivno, ma .. kaj se mene tiče dosta je svega toga, može neki drugi film??vjerojatno se to svakome događa da mu se vraćaju iste pogreške.. stvari koje želiš zaboraviti.. pogreške koje želiš ispraviti, ali nakon nekog vremena opet se ponavljaju.. i onda se ljudi oko tebe pitaju od kud sve to, zakaj nemreš biti sretan ko i oni,.. a da.. na koju foru??super je imati ljude oko sebe, ali kad ti opet nekaj fali,, ono... i onda te još zezne ovo kja imaš.. uf.. di ćeš kraja tomu,.. nije jednostavno živjeti sa svime time, nije jednostavne živjeti uopće.možda će biti od svega toga nekaj na kraju, a ko će to dočekati? znam ko ne..ccc..nije sad da širim crne misli i sve to, nego samo želim odgovor kad ću napokon i ja??još samo jedan pad i ja ću poludit,.. niko normalan to ne bi podio.. pa tak ni ja.. ne znam...

utorak, 11. ožujka 2008.

ajde da to bude i ovdje


Evo da i ovdje ja pišem... malo, drugačije... prvi blog http://say7it7right.blog.hr/ ...još uvijek je.. ali vodim ga sa frendicom..tj. u zadnje vrijeme baš i ne vodimo..lol, ali bit će i tamo valjda novi post..

nadam se da će biti ovaj blog zanimljiv.. potrudit ću se.. hehe.. ugl. my private wishes.. thoughts..

možda i nekaj od mojih pričica..

ovaj dio je za nekoga tko mi je u utorak stvarno popravio raspoloženje...stvarno, ali stvarno nije sve tako sivo.:

when you think that is over, that life left you..that nobody cares.

belive.. one of thousand cares, at liest. (one for all, all for one)


...i na kraju pozdrav svima koji želi biti pozdravljeni i smile for u